Prednosti kisika

Utjecaj kisika na ljude

O KISIKU

Kisik kao element (O)

• Simbol i atomski broj: Kemijski simbol kisika je O, a njegov atomski broj je 8, što znači da svaka atomska jezgra kisika ima 8 protona.
• Mjesto u periodnom sustavu elemenata: Član je halkogene skupine (Skupina 6), vrlo reaktivan nemetal.
• Stanje na sobnoj temperaturi: Na standardnoj sobnoj temperaturi i tlaku, kisik je plin bez boje, mirisa i okusa.
• Oblici:

Dvoatomni kisik (O2​)

Ovo je najčešći oblik koji se nalazi u prirodi, gdje su dva atoma kisika čvrsto vezana kovalentnom dvostrukom vezom. To je kisik koji dišemo.

Ozon (O3​)

Rjeđi oblik s tri atoma kisika. U Zemljinoj stratosferi tvori ozonski omotač, koji nas štiti od štetnog UV zračenja. Međutim, na razini tla, ozon je onečišćivač.

Reaktivnost

Kisik je snažan oksidans koji lako stvara okside s većinom drugih elemenata i spojeva. Ta reaktivnost ključna je za mnoge procese, uključujući izgaranje i biološku respiraciju.

Obilje

• Svemir: Treći najzastupljeniji element nakon vodika i helija.
• Zemljina kora: Najzastupljeniji element po masi (oko 46 %), tvoreći spojeve sa silicijem i drugim atomima u mineralima.
• Atmosfera: Drugi najzastupljeniji plin, čini oko 21 % zraka koji udišemo. Ovaj atmosferski kisik neprestano nadopunjuju biljke i drugi fotosintetski organizmi.
• Oceani: Čini većinu mase Zemljinih oceana (oko 90 % u vodi, H2​O).
• Ljudsko tijelo: Najzastupljeniji element po masi u ljudskom tijelu, uglavnom zato što se naša tijela sastoje od oko 70 % vode.

Utjecaj kisika na ljude

Kisik je apsolutno ključan za gotovo sve žive organizme, a posebno za ljude. Njegov utjecaj je dubok i višestruk:

Stanično disanje i proizvodnja energije: Ovo je primarna i najvažnija uloga kisika.

• Kada udišemo kisik, on putuje kroz naša pluća i ulazi u krvotok.
• Hemoglobin u crvenim krvnim stanicama veže se za kisik i prenosi ga do svake stanice, tkiva i organa u tijelu.

Unutar stanica, posebno u mitohondrijima, kisik djeluje kao konačni primatelj elektrona u lancu prijenosa elektrona tijekom oksidativne fosforilacije. Taj proces učinkovito razgrađuje glukozu i druge hranjive tvari kako bi proizveo adenozin trifosfat (ATP), koji je glavna energetska valuta stanice.

Bez dovoljno kisika, stanice bi se morale osloniti na manje učinkovit anaerobni metabolizam, koji proizvodi mnogo manje ATP-a i dovodi do nakupljanja mliječne kiseline, uzrokujući umor i moguće oštećenje tkiva.

Funkcija organa

Kontinuirana i odgovarajuća opskrba kisikom ključna je za pravilno funkcioniranje svih organa, posebno mozga i srca, koji su vrlo metabolički aktivni.

• Mozak: Hipoksija (nizak kisik) u mozgu može dovesti do vrtoglavice, zbunjenosti, pa čak i nekroze moždanih stanica.
• Srce: Ishemija miokarda i hipoksija mogu nastati zbog srčanih bolesti, što dovodi do bolova u prsima, a u težim slučajevima i do šoka.

Uklanjanje otpadnih tvari

Dok stanice koriste kisik za proizvodnju energije, stvaraju ugljični dioksid kao otpadni proizvod. Krvotok prenosi taj ugljični dioksid natrag u pluća, odakle se izdiše. Ova kontinuirana izmjena ključna je za održavanje pravilnog funkcioniranja tijela.

Održavanje homeostaze

Ljudsko tijelo ima sofisticirane mehanizme za održavanje homeostaze kisika (stabilnog unutarnjeg okoliša). Ti se sustavi aktiviraju kako bi nadoknadili nedovoljnu opskrbu kisikom (hipoksiju) ili upravljali reaktivnim kisikovim vrstama kada postoji višak.

Uloga u raznim biološkim molekulama

Atomi kisika sastavni su dijelovi mnogih glavnih organskih molekula u živim organizmima, uključujući proteine, nukleinske kiseline (DNA i RNA), ugljikohidrate i masti. Također čine značajan dio anorganskih spojeva poput onih koji se nalaze u kostima, zubima i školjkama.

Ukratko, kisik je gorivo koje pokreće ljudski život, omogućujući nam stvaranje energije potrebne za svaku tjelesnu funkciju, od razmišljanja do kretanja.

Kontaktirajte nas